NASA: Da li i Šta Kriju od Nas o Marsu, Rozvelu...
@ghosthunters.gr

NASA: Da li i Šta Kriju od Nas o Marsu, Rozvelu...

89 Views
Published
Nacionalna Vazduhoplovna i Svemirska Administracija (NASA) je osnovana 1958 godine i odgovorna je za civilni deo svemirskog programa SAD. Agencija je takođe odgovorna za dugoročna civilna i vojna istrazivanja u oblasti vazduhoplovstva.

5. maj, 1961 Lansiranje rakete Crvena Stena i NASA-ine kapsule Merkur 3 Sloboda 7 sa Alanom Šepardom Juniorom, u prvoj misiji SAD, sa ljudskom posadom. (Za lansiranje Merkurovih misija u orbiti, korišćene su rakete Atlas.)
Kada je Sovjetski svemirski program lansirao prvi veštački satelit (Sputnik 1) 4. oktobra 1957. godine, odmah je na sebe skrenuo pažnju SAD i ubrzao njihove napore ka osvajanju svemira. Kongres SAD ovaj uspeh Sovjetskog saveza doživeo je kao veliku pretnju za sigurnost SAD (ovo je poznato kao en: Sputnik Shock) i odmah je zatražio hitnu i brzu akciju.

Predsedik Dvajt Ajzenhauer i njegovi savetnici pažljivo su razmotrili više promišljenih akcija i posle višemesečne debate doneta je odluka da se stvori nova federalna agencija za sve civilne aktivnosti u svemiru. 29. jula 1958. predsednik Ajzenhauer potpisuje Nacionalni Aeronautički i Svemirski Akt (en: National Aeronautics and Space Act) kojim je osnovana Nacionalna Vazduhoplovna i Svemirska Administracija (NASA) . 1. oktobra 1958.

NASA počinje sa radom i tada je nju sačinjavalo četri laboratorije sa oko 8.000 zaposlenih koje je ona nasledila od 46 godina stare istraživačke agencije za aeronautiku (en: National Advisory Committee for Aeronautics (NACA)). Možda najvažniji doprinos razvoju raktetnog programa imali su korene u nacističkoj Nemačkoj, u vidu nemačkog naučnika Vernera von Brauna, koji se danas smatra ocem raketnog programa SAD i koji je u to vreme bio jedan od vođa raketnog programa u okviru vojne agencije za projektile i rakete (en: Army Ballistic Missile Agency ), koja je bila pridružena NASA-i.

Program Apolo je bio uspešan u osvajanju Meseca i postojali su vrlo ambiciozni planovi osvajanja Marsa do 1990. godine ali je gubljenjem intersovanja javnosti za ovako skupe projekte i skretnjem intersovanja na druge probleme koji su se u to vreme pojavili u SAD (Vijetnamski rat), došlo je do smanjenja budžeta i novih planova ka kreiranju jeftinijeg putovanja u svemir. Misija Apola 13 bila je upamćena po incidentu koji je nekako uspešno prebrođen, kada je eksplodirao rezervoar sa kiseonikom i pretila je opasnost da sva tri člana posade stradaju. Misija Apola 17 je bila poslednja misija u kojoj je čovek sleteo na Mesec.

Druge ranije misije
Pored više misija sa ljudskom posadom gde je NASA postrošila ogromna sredstva, bilo je i više misija bez ljudske posade, koja su započeta od strane svemirske agencije. 1962. lansiran je Mariner 2, ovo je bila prva letelica koja je proletela pored neke planete, tačnije pored Venere. Rendžer, Survejor i Lunarni orbiter su bile važne misije koje prethodile programu Apolo,i bile su neophodne za ispitivanje uslova na Mesecu pre konačnog spuštanja čoveka. U projektima koji su kasnije usledili bili su slanje dve Viknig sonde na površinu Marsa odakle su one poslale prve kolor snimke njegove površine nazad na Zemlju, misije Vojadžera i Pionira su bile veoma impresivne, oni su posetili Jupiter, Saturn, Uran i Neptun i odatle su poslali vrlo važne informacije i snimke.

Kako su izgubili trku za Mesec, Sovjetski Savez je zajedno sa SAD promenio svoj prisup u svemirskoj politici. 17. jula 1975. godine, letelica Apolo se spojila sa sovjetskom letelicom Sojuz 19 u Apolo-Sojuz test projektu. Iako će hladni rat trajati još dugo godina, ovo je bila važan trenutak kako za istoriju NASA-e tako i za međunarodnu saradnju u istraživanjima svemira.
Category
PARANORMAL VIDEOS FROM OTHER COUNTRIES
Sign in or sign up to post comments.
Be the first to comment