Azteci, Maje i Tolteci: I ono malo što znamo o njima je kranje čudno
@ghosthunters.gr

Azteci, Maje i Tolteci: I ono malo što znamo o njima je kranje čudno

18 Views
Published
Asteci ili Mešici[a] su bili jedan od starosedelačkih naroda američkog kontinenta koji je osnovao Tenočtitlan, drevni grad na ostrvcetu u jezeru Teškoko (danas skoro isušeno) čiji geografski položaj odgovara mestu gde se nalazi današnji Meksiko Siti, i koji su, uz pomoć drugih gradova-država iz Meksičke doline, Tlakopan i Teškoko, potčinili veliki broj drugih naroda koji su naseljavali središnji i južni deo današnjeg Meksika. Astečko carstvo je bilo uništeno u 16. veku, kad su u Ameriku stigli španski konkistadori. Osvajanje astečkog carstva koje je predvodio španski konkistador Ernan Kortes otpočelo je 1519. i završilo se 1521. totalnim uništenjem astečke države.

Danas su Asteci indijanski (preciznije jutoastečki) narod koji pretežno živi u Meksiku i većinom su katoličke veroispovesti, ali su sačuvali i tradicionalna verovanja (vera u duhove, kult predaka, itd.). Govore jezikom nauatl, koji spada u juto-astečko-tanoansku grupu amerindijanske porodice jezika. Ukupno ih ima oko 1.652.000.

Asteci su se doseljavali u meksičku dolinu između 1200. i 1300. godine. U početku su bili malo ratničko pleme. Godine 1325, osnovan je Tenoćtitlan (šp. Tenochtitlán). Asteci su razvili jaku vojnu državu. U periodu od 1427. do 1440. godine, osnovna odlika astečkog naroda bila je osvajanje okolnih gradova. Godine 1432, napravljen je savez triju astečkih gradova-država Tenoćtitlana, Teskokoa (šp. Texcoco) i Talkopana (šp. Talcopan). Na taj način su izgradili moćnu državu, koja je obuhvatala Meksiko, Jukatan i Gvatemalu. Pokorili su sva plemena sa tih prostora, Totonake, Sapoteke, Miksteke itd. Zahvaljujući svojoj ratobornosti, Asteci su bili dominantni u Srednjoj Americi. Najviši stepen obuhvatao je ratnike plemićkog porekla. Njihov vojni kodeks bio je neobično strog, za najmanje prekoračenje pretila je smrtna kazna. Ratovi su se odigravali prilično često i trajali su svega po nekoliko dana. Cilj je bio da se neprijatelj zarobi, a ne ubije. Zarobljavanje je bilo uslov za napredovanje ratnika. Godine 1473, spojila su se dva grada-blizanca, Tenoćtitlan i Tlatelolko, zajedno poznati kao Meksiko, ali je svaki imao svoj trg i kraljevsku palatu.

Za vreme Montezumine vladavine (1502—1520) sveštenici su preovladali nad velikašima i imali su odlučujući glas u političkim pitanjima. Da bi se zaštitili od ustanka naroda, plemićki rodovi su živeli u zasebnim četvrtima grada. U Tenoćtitlanu ta se četvrt nazivala Tepan (šp. Teepan). Mnogi ratovi pokretani su samo radi pribavljanja ratnih zarobljenika za potrebe žrtvovanja. Pošto je o počastima, napredovanjima i nagradama u asteckoj vojsci odlučivao broj zarobljenika koje je ratnik mogao sebi da pripiše, protivnici su, umesto da jedni druge ubijaju, nastojali da se međusobno hvataju i odvode u ropstvo.

Asteke je osvojio Ernan Kortes. Februara 1519. godine, krenuo je u pravcu Jukatana sa 11 brodova, 110 mornara, 566 vojnika i 200 indijskih nosača
Sign in or sign up to post comments.
Be the first to comment